U organizaciji Agencije lokalne demokracije Sisak kao regionalnog partnera te udruge Centar za razvoj neprofitnih organizacija (CERANEO) iz Zagreba u svojstvu nositelja projekta u Sisku je 5. studenog 2015., održana treća u nizu od pet regionalnih edukativnih radionica i rasprava u okviru projekta “Europeizacija hrvatske socijalne politike i hrvatska socijalna povelja”. Riječ je o projektu koji financijski podržava Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva, a provodi na nacionalnoj razini u partnerstvu s Agencijom lokalne demokracije Osijek, Agencijom lokalne demokracije Brtonigla te udrugom Zdravi grad iz Splita. Ispred ALD Sisak na radionici i raspravi tridesetak sudionika ugostila je predsjednica, Paula Raužan.
Cilj ovog projekta je povećanje kapaciteta dionika na regionalnoj razini za suočavanje s rastućim socijalnim rizicima u kontekstu europeizacije hrvatske socijalne politike. Tijekom radionice Jelena Matančević i Daniel Baturina ispred CERANEO-a predstavili su kontekst hrvatske socijalne politike i moderni europski okvir socijalne politike te sudionicima radionice približili i pojasnili koncepte kao što su europeizacija, socijalno ulaganje, dobra vladavina, kombinirana socijalna politika, treći sektor, socijalno poduzetništvo i socijalne inovacije. Paula Raužan iz Agencije lokalne demokracije Sisak predstavila je provedenu analizu socijalnih pokazatelja za područje Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije.
Siromaštvo sve dublje, a preventivnih programa nema ili su nedostatni
Analiza dokumenata i intervjui s relevantnim stručnjacima pokazuju kako siromaštvo zahvaća sve veći broj građana kojem je glavni uzrok velika nezaposlenost, neusklađeni obrazovni programi s tržištem rada, visoki troškovi života i velika prezaduženost građana. Zabrinjavajući su podaci da zaposlenje ne osigurava standard potreban za donekle siguran i dostojanstven život, nego su korisnici socijalnih usluga, bilo institucionalnih ili izvan institucijskih, u sve većoj mjeri i zaposlene osobe. Posljedično, rastući je trend siromaštva djece te visoki rizik od deložacija i beskućništva, osobito u urbanim sredinama. Organizacije civilnog društva ostvaruju veliki utjecaj u podmirenju socijalnih potreba građana i većinom su predvodnice socijalnih inovacija u lokalnom području, ali je veliki problem financijska održivost koja, vrlo često, izostaje nakon završetka projekta koji u prosjeku traju 12 mjeseci. Paradoks je da su usluge koje pružaju organizacije civilnog društva jeftinije od tradicionalnih te obuhvaćaju veći broj korisnika i brže se prilagođavaju njihovim potrebama u datom trenutku. Očekivanja države, ali i regionalnih i lokalnih vlasti prema organizacijama civilnog društva u rješavanju socijalnih problema su velika, ali vrlo često izostaje planirana i sustavna financijska podrška.
U raspravi koja je slijedila nakon izlaganja sudionici, oko 40 predstavnica i predstavnika udruga, ustanova i uprava, zajednički su identificirali probleme i izazove u području socijalne politike. Kao glavni problem sudionici, osobito oni zaposleni u javnim ustanovama, su detektirali da nemaju sami priliku sudjelovati u kreiranju programa, već samo izvršavati naloge “odozgo” te također rad na prevenciji problema je slab, već se više snage koristi za rješavanje problema kada već nastane. Kao moguće rješenje predloženo je bolje umrežavanje i zajednički rad udruga na predlaganju i provedbi programa te aktivaciji društva da se i samo uključi u rješavanje i prevenciju problema u području socijalne politike.
Nakon rasprave u Sisku, slijede slične u Splitu i Zagrebu, nakon kojih će projektni tim okupiti sve regionalne prijedloge u prijedlog dokumenta Hrvatske socijalne povelje i predstaviti je zainteresiranoj javnosti.
