Možemo odlučiti da se nećemo baviti politikom, ali to ne znači da se politika neće baviti nama. Ta je poruka bila jedna od polazišnih točaka Akademije aktivnog građanstva i demokracije „Demokracija u praksi”, koju je Agencija lokalne demokracije Sisak organizirala od 21. do 23. listopada 2026. u Sisku, u okviru međunarodnog projekta ROOT WB.
Kako građani mogu utjecati na odluke koje oblikuju njihov život? Zašto mladi diljem Europe sve glasnije zahtijevaju promjene? Kako razgovarati s onima s kojima se ne slažemo i što je potrebno da nezadovoljstvo preraste u konkretno djelovanje?
O tim se pitanjima tijekom tri dana razgovaralo među gotovo 40 sudionika i članova organizacijskog tima. Uz predstavnike organizacija civilnog društva i ustanova, Akademija je okupila i brojne građanke i građane koji su se uključili kao zainteresirani pojedinci, želeći bolje razumjeti društvene procese i vlastite mogućnosti sudjelovanja.
Pod vodstvom edukatorice Lejle Šehić Relić, Akademija je povezala razgovore sa stručnjacima, razmjenu iskustava i praktičan rad na idejama za promjene u zajednici.
Građanska prava postoje da bismo ih koristili
O mogućnostima građanskog sudjelovanja na europskoj razini govorio je Marko Boko iz Europskog parlamenta, predstavljajući različite legitimne načine na koje građani mogu iznijeti svoje stavove, obratiti se europskim institucijama i utjecati na donošenje odluka.
Njegova poruka da se mi možemo ne baviti politikom, ali će se politika baviti nama otvorila je važno pitanje: koliko smo svjesni da političke odluke utječu na naše obrazovanje, rad, zdravlje, okoliš i svakodnevni život, čak i kada se ne smatramo politički aktivnima?
Da odnos građana i institucija nije samo pitanje formalnih prava, pokazalo je i izlaganje Tatjane Vlašić, zamjenice pučke pravobraniteljice. Istaknula je kako je 2025. bila rekordna godina po broju pritužbi građana, a da je taj broj već tijekom 2026. premašen. Najviše pritužbi odnosilo se na pravo na zdravlje i pristup zdravstvenoj zaštiti, a zatim na diskriminaciju, osobito onu povezanu s nacionalnim podrijetlom.
Posebno je važna bila njezina poruka da institucije moraju biti sposobne čuti i ono što im nije ugodno čuti te s građanima komunicirati jasno, primjereno i s poštovanjem.
Upravo se na tome gradi povjerenje: ne samo na postojanju prava i procedura nego i na spremnosti institucija da saslušaju građane, odgovore na njihove probleme i preuzmu odgovornost za svoje postupanje.
Mladi, prosvjedi i društvo sve dubljih podjela
Posebno zanimljive rasprave potaknuli su aktualni prosvjedi mladih u europskim državama, njihovi zahtjevi za odgovornošću vlasti i boljom kvalitetom života te pitanje može li se slična građanska mobilizacija dogoditi i u Hrvatskoj. Razgovaralo se i o tome kako društvo doživljava mlade koji javno izražavaju nezadovoljstvo i zahtijevaju promjene.
Važan doprinos toj raspravi pružio je Nikola Baketa iz Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, predstavljajući rezultate istraživanja političke kompetencije mladih. Otvorena su pitanja njihova interesa za politiku, poznavanja demokratskih i političkih procesa, političkih stavova te načina informiranja. Posebna pozornost posvećena je ulozi Instagrama i TikToka, društvenih mreža koje zauzimaju važno mjesto u informiranju mladih.
Koliko način na koji primamo informacije oblikuje naše razumijevanje društva? Kako prepoznati dezinformacije i što se događa s demokratskom raspravom kada algoritmi sve više određuju sadržaje koje vidimo? O tim se izazovima razgovaralo i s Antonellom Valmorbidom, glavnom tajnicom Europske asocijacije za lokalnu demokraciju (ALDA), koja je otvorila pitanja utjecaja društvenih mreža, umjetne inteligencije i digitalnog okruženja na demokraciju.
Jedna od važnih tema bila je i društvena polarizacija. Različita mišljenja prirodan su dio demokracije, ali problem nastaje kada se ljudi zbog svojih stavova počnu doživljavati kao neprijatelji. Raspravljalo se o važnosti zajedničkog demokratskog minimuma – poštovanja temeljnih prava, odbacivanja nasilja i spremnosti na razgovor, čak i kada se oko važnih društvenih pitanja duboko ne slažemo.
Kako nezadovoljstvo pretvoriti u promjenu?
Prepoznati problem tek je početak. Kako od ideje doći do konkretne promjene? Tko donosi odluke, na koga možemo utjecati i zašto su nam potrebni saveznici?
Josip Miličević, glavni tajnik Mreže mladih Hrvatske, predstavio je stvarne primjere zagovaračkih procesa u kojima su upornost, dobro osmišljeno djelovanje i suradnja s naizgled neočekivanim saveznicima pridonijeli promjenama zakonskih rješenja.
Ti su primjeri pokazali da građansko djelovanje nije samo javno izražavanje nezadovoljstva. Ono podrazumijeva razumijevanje problema, prepoznavanje onih koji mogu utjecati na njegovo rješavanje, povezivanje različitih aktera i osmišljavanje konkretnih koraka.
Sudionici su takav pristup iskušali i kroz grupni rad. Polazeći od problema koje prepoznaju u svojim zajednicama, razmatrali su moguće promjene, saveznike i načine djelovanja.
Akademija je otvorila i mogućnosti za nove inicijative. Sanja Posavec iz Agencije za mobilnost i programe Europske unije predstavila je program Erasmus+ i prilike koje nudi mladima i organizacijama. Posebno je korisno bilo razgovarati o tome kako te mogućnosti bolje približiti organizacijama iz Sisačko-moslavačke županije, koje ih još uvijek nedovoljno koriste.
Prostor za razgovor, povezivanje i djelovanje
Velik interes građana koji su se Akademiji pridružili kao pojedinci pokazao je koliko su važne prilike za otvoren razgovor o pitanjima koja se tiču svih nas.
„Posebno nas veseli što je Akademija okupila i velik broj građanki i građana koji su se uključili kao pojedinci, iz želje da bolje razumiju društvene procese i mogućnosti vlastitog djelovanja. To potvrđuje koliko su nam potrebni otvoreni prostori za susrete, razgovor, učenje i zajedničko djelovanje. Upravo zato Agencija lokalne demokracije Sisak već godinama zagovara uspostavu društveno-kulturnog centra kao mjesta koje povezuje građane, organizacije i inicijative te potiče njihovo aktivno sudjelovanje u životu zajednice. Demokracija ne pripada samo institucijama i organizacijama – ona pripada svima nama”, istaknula je Paula Raužan, predsjednica Agencije lokalne demokracije Sisak.
A što su s Akademije ponijeli sami sudionici?
Jedna je sudionica u završnom osvrtu opisala kako su joj aktivno građanstvo i demokracija prije sudjelovanja bili gotovo neopipljivi pojmovi, dok sada bolje razumije njihovo značenje i prepoznaje mogućnost da i sama pokrene promjenu ili potakne druge na djelovanje.
Upravo je u tome jedna od najvažnijih poruka Akademije: demokracija nije samo pravo da povremeno izaberemo svoje predstavnike. Ona je i mogućnost da između izbora postavljamo pitanja, tražimo odgovornost, predlažemo rješenja i zajedno oblikujemo zajednicu u kojoj živimo.
Promjena ne mora početi velikom inicijativom. Ponekad počinje razgovorom, pitanjem ili odlukom pojedinca da više ne želi biti samo promatrač.
Projekt ROOT WB – Regionalna odgovornost za našu budućnost: građani i organizacije civilnoga društva jačaju europske vrijednosti na Zapadnom Balkanu provodi se u partnerstvu s Agencijom lokalne demokratije Mostar, NALAS-om, CEDEM-om – Centrom za demokraciju i ljudska prava, ACT-Centrom, Beogradskim centrom za sigurnosnu politiku (BCSP), Europskim pokretom u Sjevernoj Makedoniji (EMMK), Agencijom lokalne demokracije Sisak i ALDA-om – Europskom asocijacijom za lokalnu demokraciju.
Projekt je financiran sredstvima Europske unije kroz program Građani, jednakost, prava i vrijednosti (CERV). Izneseni stavovi i mišljenja isključiva su odgovornost autora te ne odražavaju nužno stavove Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva ne mogu se smatrati odgovornima za njihov sadržaj.
