Gotovo 118 tisuća stanovnika na potresom pogođenom području Sisačko-moslavačke županije treba neku vrstu humanitarne pomoći, uključujući oko pristupa zdravstvenoj zaštiti, vodi, besplatnoj pravnoj i psihosocijalnoj pomoći, a potrebno je i značajno unaprijediti uvjete života u kontejnerskim naseljima.
Dio je to informacija iz publikacije „Procjena humanitarnih potreba Sisačko-moslavačke županije“, o kojoj su na konferenciji za medije održanoj 1. prosinca 2021., govorili potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske za društvene djelatnosti i ljudska prava Boris Milošević, pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter, koordinatorica humanitaraca Dijana Durić i direktorica humanitarne organizacije ADRA Hrvatska Slavica Marčeta.
Potpredsjednik Vlade Milošević naglasio je da su upravo humanitarne organizacije uključene u Koordinaciju odradile velik posao u pripremi procjene humanitarnih potreba, uz doprinos Stožera i državnih institucija. Od samog početka rada Koordinacije, Vlada je prepoznala njihove napore i pružala svoju podršku, a rad organizacija civilnog društva svakako predstavlja dodatnu vrijednost svim potrebnim naporima na području pogođenom potresima.
3500 obitelji ostalo je bez svojih domova, a skoro 700 ljudi živi daleko od vlastitog doma u kontejnerskim naseljima dok ostali žive u privremenim smještajima u dvorištima ispred svojih razrušenih kuća. 6000 kućanstava mjesečno prima pakete hrane, vode i higijene putem humanitarne pomoći. Velike su štete nastale u gospodarstvu i poljoprivredi. „Sukladno Agendi 2030 i ciljevima održivog razvoja, moramo učiniti sve da nitko ne bude ostavljen po strani. Potrebna nam je mobilizacija resursa kako bismo osigurali kvalitetan i dostojanstven život stanovništvu pogođenom potresom. Apeliram partnerima i donatorskoj zajednici za daljnju potporu jer zajedno moramo čvrsto stajati uz ljude kojima je naša pomoć potrebna.“, naglasila je koordinatorica humanitaraca SMŽ Dijana Durić.
Više od polovice stanovnika u potrebi pripada ranjivim skupinama kao što su djeca, osobe s invaliditetom, stariji, socijalno ugroženi, nezaposleni i nacionalne manjine. „Uvjeti u kojima žive ranjive skupine važan su kriterij za ocjenu ljudskih prava u zemlji, a upravo je na državi odgovornost da im omogući život u dostojanstvu, uz pristup osnovnim pravima kao što su zdravstvena zaštita, pravna pomoć, socijalne usluge i druge. To uključuje i podršku organizacijama civilnog društva, koje su prisutne i u onim najudaljenijim i najpogođenijim područjima, osiguravajući direktnu pomoć i podršku najranjivijima. Zato je važan dio zaštite ljudskih prava i adekvatna podrška civilnom društvu, odnosno uvjeti za njihov kontinuiran i kvalitetan rad, posebno s najranjivijima o kojima danas govorimo“, naglasila je pravobraniteljica Šimonović Einwalter.
Govoreći o starijim osobama, istaknula je kako je potres dodatno naglasio probleme s kojima oni žive, posebno kad je riječ o stanovnicima do kojih je teško doći. Čak 43% kućanstava obuhvaćenih anketom među ranjivim skupinama su samačka kućanstva, a u gotovo polovici njih same žive starije osobe. Umirovljenici čine 43% anketiranih, od kojih čak 67% ima mirovine niže od 2 tisuće kuna.
Slavica Marčeta, direktorica humanitarne organizacije ADRA Hrvatska, opisala je i jedno konkretno iskustvo s terena: „Gospođa Nevenka je nakon dugog čekanja konačno dobila kontejner s obzirom na crvenu kategoriju njezine kuće. Bolovala je od dijabetesa i zbog udaljenosti od svakog oblika civilizacije i infrastrukture, udaljenosti od bilo kakvih prometnica te nepostojanja javnog prijevoza, već više od dvije godine nije bila kod liječnika. Njezin kontejner nije spojen na potrebne priključke kako bi se u njemu moglo živjeti pa je ona nastavila boraviti u svojoj oštećenoj kući. Nevenka je svaku nevolju pretvarala u volju za životom, koji se nažalost naglo ugasio, nakon što joj je pozlilo zbog bolesti. Njezina vrata i domaći pripravci od bilja iz obližnjih šuma su uvijek bili otvoreni za svakog rijetkog posjetitelja i slučajno zalutalog prolaznika. Nevenka je simbol za mnoge starije, bolesne i nemoćne osobe koji nikada neće dočekati obnovu i koji će se u zadnjim trenucima svojeg života boriti za opstanak i puko preživljavanje. Neka ovaj primjer bude poticaj kako organizacijama civilnog društva tako i Vladi i zajednici donatora da zajedničkim snagama usmjerimo svoje napore i budemo tu za one najugroženije žrtve potresa i siromaštva.“
Publikaciju je pripremila Koordinacija humanitaraca Sisačko-moslavačke županije, u ime humanitarne zajednice i partnera, a temelji se na anketama provedenima među korisnicima kontejnerskih naselja, grupnih smještaja i stanovnika izvan organiziranog smještaj, kao i informacijama humanitarnih organizacija s terena i različitih institucija.
Osim problema, publikacija donosi i smjerove za rješavanje osnovnih životnih problema pogođenog stanovništva. Tako je, između ostalog, potrebno osigurati opskrbu lijekovima i organizaciju prijevoza do liječnika stanovnicima i organiziranog smještaja i udaljenih mjesta, a iznimno je važno i razviti bolju komunikaciju među organizacijama na terenu i ciljnu strategiju kako bi se prvenstveno zadovoljile stvarne potrebe stanovništva pogođenog potresom, spriječilo dupliciranje i racionalnije raspolagalo resursima, uključujući i vezano za osiguravanje vode i hrane.
Potrebno je i osigurati sanitarne čvorove u smještajima koji ga još nemaju, kao i prostore za pružanje besplatne pravne i psihosocijalne pomoći u kontejnerskim naseljima. Radi dobrobiti djece, ali i povratka roditelja na tržište rada, bitno je jačati kapacitete i pristupačnost vrtića, kao i poboljšati prometnu povezanost na ovom području.
Analiza procjene humanitarnih potreba služit će kao ključni izvor podataka za buduće aktivnosti u Sisačko-moslavačkoj županiji, uključujući i zagovaranje sustavnih rješenja i prikupljanje sredstava organizacija civilnog društva za nastavak rada s najranjivijim stanovnicima na ovom području.
Publikaciju možete preuzeti ovdje.
Koordinacija humanitaraca Sisačko-moslavačke županije osnovana je 8. siječnja 2021. godine sa ciljem ostvarivanja zajedničke suradnje udruga civilnog društva i međunarodnih organizacija u humanitarnom odgovoru na potrebe stanovništva pogođenog potresom u Sisačko-moslavačkoj županiji. Koordinaciju trenutno čine 24 aktivne organizacije: Udruga za promicanje informatike, kulture i suživota, Solidarna – Zaklada za ljudska prava i solidarnost, Srpsko narodno vijeće, ADRA Hrvatska, Hrvatski centar za razvoj volonterstva, UNICEF, Agencija lokalne demokracije Sisak, Dnevni centar slijepih, Projekt građanskih prava Sisak, Zaklada Zamah, Zadruga za etično financiranje, Studentski katolički centar Osijek, Dobrotvorno društvo Merhamet, Volonterski centar Zagreb, Suncokret – Centar za razvoj zajednice, Mamin blog, Documenta – Centar za suočavanje sa prošlošću, Inicijativa nezavisnih volontera, Hrvatski Crveni križ, Gradsko društvo Crvenog križa Petrinja, Gradsko društvo Crvenog križa Sisak, Gradsko društvo Crvenog križa Glina, Gradsko društvo Crvenog križa Hrvatska Kostajnica te Ured pučke pravobraniteljice kao pridruženi član.
Izvor: Zaklada Solidarna
